Analiza tržišta
Inflacija u Hrvatskoj 2024.: što znače brojevi za vašu ušteđevinu
Usporavanje inflacije nije isto što i povratak kupovne moći — evo konkretne računice.
Hrvatska narodna banka objavila je krajem 2024. podatke koji pokazuju da je godišnja stopa inflacije pala na oko 3,2 posto — znatno ispod vrhunca od 13,1 posto koji smo vidjeli u prvoj polovici 2023. Mediji su taj podatak uglavnom pozdravili kao dobru vijest. I jest dobra vijest — ali samo djelomično, i važno je razumjeti zašto. Usporavanje inflacije znači da cijene rastu sporije nego lani, ali još uvijek rastu. Ušteđevina od 10.000 eura oročena na godinu dana po prosječnoj kamatnoj stopi hrvatskih banaka od 2,1 posto donijela bi oko 210 eura kamata. U isto vrijeme, inflacija od 3,2 posto smanjila bi realnu vrijednost te ušteđevine za otprilike 320 eura. Rezultat: negativan realni prinos od minus 110 eura. To nije katastrofa, ali je razlog zašto automatsko ostavljanje novca na tekućem ili štednom računu nije optimalna strategija ako je vaš cilj čuvanje vrijednosti.
Što onda možete učiniti? Opcije postoje, ali svaka nosi vlastitu razinu rizika i likvidnosti. Državne obveznice Republike Hrvatske trenutno nude nešto više prinose od bankovnih depozita — u rasponu od 3,5 do 4,2 posto ovisno o roku dospijeća — i smatraju se relativno sigurnim instrumentom. ETF-ovi na europska i globalna tržišta dugoročno su historijski nadmašivali inflaciju, ali podložni su tržišnim oscilacijama i zahtijevaju dulje investicijsko razdoblje. Nekretnine su u Rijeci i na Kvarneru i dalje tražene, no ulazni kapital je visok, a likvidnost niska. Ključna poruka ovog teksta nije „investirajte odmah u X” — nego razumijte matematiku iza stajanja na miru. Inflacija nije apstraktan pojam; ona svake godine pojede dio onoga što ste zaradili. Odluka o tome što s tim napraviti ostaje vaša, ali preporučujemo da je donosite s jasnim brojevima pred sobom.